Autor Tema: DHMO - ubica među nama!  (Pročitano 972 puta)

0 Članovi i 1 gost pregledaju ovu temu.

Na mreži Inhalika

  • Administrator
  • Stara garda
  • *****
  • Poruke: 1393
  • Karma: 15
  • www.inhalika.com
    • Lokacija: Beograd
DHMO - ubica među nama!
« Topic Start: Avgust 31, 2014, 10:41:15 pre podne »
Dihidrogen monoksid (DHMO) nema boje, okusa ni mirisa. Danas se nalazi svugdje: u našim rijekama, u zraku kojeg udišemo, u samoj hrani koju jedemo, a ubija stotine tisuća ljudi svake godine.


Dihidrogen monoksid:

- Udisanje ove kemikalije može dovesti do smrti u roku od tek par minuta
- Konzumacija kroz hranu i piće može dovesti do pojačanog mokrenja, znojenja, čak i do povraćanja, te do poremećene ravnoteže elektrolita u tijelu - pa čak i smrti
- U plinovitom ili tekućem stanju može uzrokovati opekline po cijelom tijelu
- Dulje izlaganje DHMO-om u čvrstom stanju može dovesti do trajnih oštećenja tkiva



Kako DHMO uništava naš okoliš?

- Uzrokuje eroziju tla
- Glavna je komponenta kiselih kiša
- Ako dođe u kontakt s električkim uređajima, dovodi do kvarova koji mogu ugroziti ljudski život
- Čak i u manjoj količini može djelovati korozivno


Zašto se koristi?

DHMO je jako koristan, pa čak i nezamjenjiv u suvremenoj industriji. Između ostalog, koristi se:

- u nuklearnim elektranama
- na GMO plantažama
- kao protupožarno sredstvo
- za čišćenje industrijskih pogona
- kao otapalo za druge kemikalije
- za hlađenje industrijskih postrojenja



Mislite li da pretjerujem? Ne, a pročitajte i zašto.

Činjenice:

- Dihidrogen monoksid (doslovno, "dvovodik jednokisik") je drugo ime za H20, običnu vodu.
- Glavni način kojim voda ubija je utapanje. WHO procjenjuje da je 2002. godine bilo 382 tisuće utapanja.
- Udisanje tekuće vode u većim količinama može dovesti do gušenja i brze smrti.
- Postoji medicinsko stanje koje se naziva otrovanje vodom, i koje nastupa ako se progutaju iznimno velike količine vode. U nekim slučajevima je dovelo i do smrti.
- Od vruće vode ili pare (vode u plinovitom stanju) možemo se jako opeći.
- Voda u čvrstom stanju je — led. A dulje izlaganje većim količinama leda može dovesti do ozeblina.
- Erozija tla se uglavnom događa zbog ispiranja kišama.
- Kisele kiše, kao i obične kiše, su uglavnom voda.
- Voda provodi struju i ulaskom u električke uređaje uzrokuje kratke spojeve.
- Hrđanje je oksidacija željeza u prisustvu vode.
- Voda se naširoko koristi u industriji, jer je praktična za hlađenje, čišćenje, otapanje, navodnjavanje i gašenje požara.

Opis sa početka je činjenično točan, ali namjerno smišljen da iskrivi stvarno stanje stvari.

Evo nekih trikova koje možete koristiti da iskrivite realnu sliku o nekoj temi, bez iznošenja neistina:

Informacije prikažite jednostrano. Voda zaista jest opasna, ali je ujedno i jako korisna. Isto vrijedi i za gravitaciju, toplinu, kisik itd.

Koristite nepoznate izraze, poput "dihidrogen monoksid" umjesto "voda". Ljudi se plaše onog što ne poznaju, pogotovo ako riječ zvuči opasno.


Koristite emotivno nabijene riječi poput "kemikalija", "kisele kiše", "nuklearne elektrane", "otapalo", "povraćanje". Iako je pogođeno značenje, odbojnost tih riječi se prenosi i na ono što želite ocrniti.


Koristite zavaravajuće ilustracije. To je još jedan način da se utječe na emotivni dio mozga bez da razum primjeti da smo izjavili išta neistinito.


Nemojte navoditi količine. Malo je vjerojatno da ćete stradati od trovanja vodom, jer biste morali popiti jako velike količine vode u vrlo malo vremena. Ali, ako ignorirate pitanje doze, gotovo sve možete prikazati otrovnim.


Nemojte navoditi okolnosti pod kojima postoji opasnost. Voda može uzrokovati opekline, ali ne zbog toga što je posebna u odnosu na druge kemijske spojeve, nego zato što može biti vruća.


Općenito, izbjegavajte specifičnosti. Ostavite tvrdnje dovoljno općenitima, ali intonirajte cijeli članak tako da čitatelj, u želji da razumije ono što mu želite reći, sam između redaka izvuče neke zaključke. Ako zaključi nešto što nije istina — njegov problem.


Na kraju možda najvažnije: obilno koristite riječ "može". Svašta je moguće. Ali samo zato što se nešto teoretski može dogoditi ne znači da će se uopće događati u praksi.





I u čemu je poenta ove priče?

Svrha priče o dihidrogen monoksidu nije da vas bezrazložno plaši, nego da ilustrira kako možemo krivo protumačiti činjenice ako su nam predstavljene pristrano ili van konteksta. Takav pristup ćete vidjeti u reklamama i u aktivističkim brošurama, ali i u običnim novinskim člancima i televizijskim emisijama, bez obzira da li autori bili toga svjesni ili nisu. Činjenica je da ljudi poklanjaju više pažnje pričama koje zvuče strašno ili senzacionalistički i uvijek će se netko naći da tu činjenicu iskoristi.

Kad sljedeći put naletite na slične tvrdnje, zastanite i zapitajte se: da li je moguće da je ta informacija prezentirana pristrano? Je li moguće da osoba koja me želi uvjeriti u nešto računa da ću reagirati emotivno i na prvu loptu? To što nešto zvuči strašno nije dovoljan razlog da budem prestrašen. Obično je tek malo surfanja po Webu dovoljno da razaberem što je utemeljeno, a što ostaje sumnjivo.





Preuzeto sa: http://www.varljiv.org/a/dhmo